Utjecaj i međuovisnost temeljnih načela postupaka javne nabave već neko vrijeme je u fokusu prakse i znanosti.^[1] Navedeno se pogotovo odnosi na odnos između načela tržišnog natjecanja i transparentnosti. Naime, u nekim situacijama se može primijetiti kako apsolutna transparentnost javnonabavnih postupaka može kao neželjenu posljedicu imati smanjeno tržišno natjecanje, ali i smanjenu kvalitetu nabavljenih dobara/usluga/radova, ili određene probleme kod izvršenja javnonabavnog ugovora. Izvrsnu studiju navedenog problema iz finske perspektive napisala je Halonen.^[2]

Svoj doprinost razradi navedene tematike nedavno su dali Duguay, Rauter i Delphine Samuels (ekonomisti) u svom radu “The Impact of Open Data on Public Procurement” (rad je dostupan na SSRN-u, prilažem ga na kraju posta). U radu analiziraju kako pojačana dostupnost podataka o javnonabavnim postupcima utječe na tržišno natjecanje, cijene, dodjelu i izvršenje ugovora unutar EU.^[3] Za svoje istraživanje koristili su javno dostupne podatke na stranici Tenders Electronic Daily (TED), na kojoj se u zadnjih nekoliko godina svi navedeni podaci daju u CSV datotekama, što ih čini značajno pogodnijim za skupnu analizu podataka.

U radu se iznose vrlo zanimljivi zaključci, koji ukazuju i na neke negativne aspekte pretjerane transparentnosti;

• Učinci pojačane transparentnosti (dostupnosti podataka) ovise o snazi institucija i sudova države. Tako pojačana transparentnost može pozitivno utjecati na službene osobe u državama sa slabijim institucijama, dok su takvi pozitivni učinci upitni kod država snažnog institucionalnog okvira.

• Naručitelji su skloniji dodijeliti ugovore o javnoj nabavi novim gospodarskim subjektima nakon što se pojača transparentnost. Ipak, navedeno se ne odnosi i na nove gospodarske subjekte iz drugih držva članica EU, što sugerira da pojačana transparentnost ne unaprjeđuje prekograničnu nabavu unutar EU. Također, kada naručitelj sklapa ugovor s novim gospodarskim subjektom, postoji veća šansa da će doći do modifikacija ugovora o nabavi, te da će biti poteškoća u izvršenju ugovora.

• Ako je cijena najvažniji (jedini) kriterij odabira, pojačana transparentnost smanjuje cijene u postupcima javne nabave čak oko 8%.

• Nažalost, pojačana transparentnost negativno utječe na izvršenje sklopljenih javnonabavnih ugovora, 2.9% je veća šansa da će ugovori dodijeljeni na temelju postupaka objavljenih u TED-u patiti od kašnjenja u izvršenju i ex post povećanja troškova.

• Posebno zanimljiv zaključak je da pojačana transparentnost dodatno motivira naručitelje da kao kriterij za odabir naginju prema najnižoj cijeni, a ne prema ekonomski najpovoljnijoj ponudi, što može negativno utjecati na kvalitetu nabavljenih dobra/usluga radova, ali i samo izvršenje ugovora. Za javnonabavne postupke objavljene u TED-u postoji čak 38% veća šansa da će se dodjeljivati na temelju najniže cijene.

Glavni zaključci u radu su da pojačana transparentnost, odnosno dostupnost javnonabavnih podataka potiče tržišno natjecanje (ali samo unutar država članica, ne i u prekograničnom kontekstu) i snižava ex ante javnonabavne cijene, ali i potiče naručitelje da izaberu gospodarske subjekte koji će izvršavati ugovore sa više kašnjenja i većim brojem povećavanja cijena u fazi izvršenja ugovora.

---

^[1] Vidi, između ostalog; Halonen, Caranta, Sanchez Graells, Transparency in EU Procurements, Edward Elgar 2019, Sanchez Graells, The difficult balance between transparency and competition in public procurement: Some recent trends in the case law of the European Courts and a look at the new Directives, University of Leicester School of Law Research Paper No. 13-11.

^[2] Halonen, Disclosure rules in EU public procurement: Balancing between competition and Transparency, JPP 4 2016.

^[3] Za analizu Sanchez Graellsa vidi i https://www.howtocrackanut.com/blog/mixed-effects-of-open-data-on-procurement-outcomes-rethinking-transparency

Nekategorizirano Javna nabava transparentnost tržišno natjecanje