Gdje se moraju čuvati glasačke kutije? Komentar odluke Ustavnog suda o izborima za župana u Istri

Prošlomjesečne lokalne izbore obilježila su mnoga iznenađenja, na svim razinama: od općina do gradova i županija. Jedno od najvećih iznenađenja možda predstavljaju i izbori u Istri, gdje je IDS izgubio vlast u nizu općina i i gradova, dok su izbori za istarskog župana ponudili pravu dramu.

Nakon prebrojavanja glasova u drugom krugu izbora, kandidat IDS-a Boris Miletić imao je svega 54 glasa više od kandidata SDP-a Danijela Ferića (26.305 naprema 26.133). 1

Sukladno Zakonu o lokalnim izborima 2 (ZLI) Danijel Ferić podnosi prigovor Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), te protiv takvog rješenja podnosi žalbu Ustavnom sudu (USUD). USUD 9. lipnja 2021. donosi odluku kojom odbija žalbu, i rješenje kojim odbacuje zahtjev za provedbu nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora za župana Istarske županije. Odluka i rješenje USUD-a dostupni su ovdje te ih se isplati pročitati.

U bitnome, USUD u svojoj ocjeni navodi kako;

  • Žalitelj osim sumnje u povrede izbornog prava, nije iznio činjenice koje bi ukazivale da je kod utvrđenja nevažećih glasačkih listića i njihova broja postupano suprotno mjerodavnim odredbama ZLI-ja, niti je iznio argumente koji bi doveli u pitanje istinitost zapisnika o radu biračkih odbora i zapisnika o radu nadležnog izbornog povjerenstva.
  • Nedopustivo je ponovno prebrojavanje glasačkih listića samo zbog toga što rezultati izbora pokazuju da je razlika u dobivenim glasovima između kandidata mala. Ni razlika u samo jednom glasu između kandidata nije, sama po sebi, razlog za ponovno prebrojavanje glasačkih listića.
  • Iz navedenih odredbi ZLI-ja nije određeno propisano na kojem se mjestu, do objave konačnih rezultata izbora, moraju nalaziti i čuvati izborni materijali za izbor župana i njegovog zamjenika, no poželjno je da se taj materijal čuva na jednom mjestu. Međutim, okolnost da se izborni materijal za izbor župana i zamjenika župana Istarske županije ne nalazi u ŽIP-u ili na nekom središnjem mjestu, već u prostorijama gradova i općina u kojima se nalaze sjedišta gradskih i općinskih izbornih povjerenstava (u zaključanim prostorijama bez mogućnosti ulaska neovlaštenih osoba), u okolnostima konkretnog slučaja ne predstavlja nepravilnost u izbornom postupku zbog koje bi izbore valjalo poništiti.
  • Žalitelj sukladno članku 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu ima pravo u roku od 30 dana od objavljivanja rezultata izbora na zahtjev za izvršavanje nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora. Kako puko navođenje pravnih argumenata načelne naravi odnosno pravnih argumenata bez navođenja konkretnih činjenica nije dostatno odnosno ne udovoljava kriterijima za provođenje postupka nadzora ustavnosti i zakonitosti izbora, između redaka se žalitelju govori da ima još 20-ak dana za temeljito pregledavanje svih glasačkih listića i za podnošenje novog zahtjeva.

U činjenično stanje predmeta neću ulaziti, dovoljno je detaljno prikazano u odluci i rješenju USUD-a. Ipak, ovaj predmet otvara iznimno važno izborno pitanje – gdje se čuvaju glasačke kutije na lokalnim izborima?

Na ovim lokalnim izborima u Istri bilo je oko 300 glasačkih mjesta. Specifičnost lokalnih izbora je što (kao što svi znamo) od izbornog povjerenstva dobivamo četiri glasačka listića, koje nakon glasovanja stavljamo u četiri glasačke kutije. U ovom konkretnom slučaju, nakon zatvaranja glasačkih mjesta, sve kutije (neovisno o tome jesu li u njima glasački listići za župana/županijsku skupštinu, gradonačelnika/općinskog načelnika i dr.) su poslane gradskim i općinskim izbornim povjerenstvima, kojih je širom Istre 41.

Sukladno članku 128. ZLI-ja, u postupku kandidiranja ili u postupku izbora za izvršno tijelo jedinice prigovor mogu podnijeti političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori. Člankom 129. ZLI-ja propisano je kako se prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba i župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnosi DIP-u u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Sukladno članku 131. ZLI-ja, protiv rješenja DIP-a moguće je podijeti žalbu USUD-u, što je u ovom predmetu žalitelj i iskoristio.

Dakle, rok za podnošenje prigovora je 48 sati. Kako bi se podnio učinkovit prigovor, odnosno kako bi se uopće moglo ustanoviti je li došlo do nepravilnosti, ovlašteni podnositelj(i) prigovora nekad moraju biti u mogućnosti pregledati sve glasačke kutije. U našem konkretnom primjeru, to ne bi nužno bilo teško ako je riječ o prigovoru na izbore za gradonačelnika nekog od istarskih gradova, zato što su sve glasačke kutije za te izbore bile na jednom mjestu – kod gradskog izbornog povjerenstva tog grada.

Problem se javlja ako se podnosi prigovor na izbore za župana, zato što su glasačke kutije sa glasovima za izbor župana, umjesto da isto budu na jednom centralnom mjestu, raštrkane kroz sjedišta gradskih i općinskih izbornih povjerenstava širom Istre.

U praksi to znači da potencijalni podnositelj prigovora ima samo 48 sati da svoje promatrače pošalje na 41 lokaciju kako bi provjerili sve glasačke kutije, što je samo po sebi logistički poduhvat, te još stići i napisati kvalitetan prigovor. Ovdje je potrebno naglasiti da budući da izbori uvijek padaju na nedjelju, rok od 48 sati za podnošenje prigovora teče najvećim dijelom za vrijeme radnih dana, te se velikoj većini promatrača koji su u radnom odnosu dodatno sužava vrijeme koje mogu posvetiti provjeri glasačkih listića.

Dodatno, ovakva praksa čuvanja glasačkih kutija stavlja manje stranke i neovisne liste u puno lošiji položaj od velikih stranaka sa izgrađenom infrastrukturom. Ako je i velikoj stranci poput SDP-a teško u 48 sati pregledati glasačke kutije raštrkane na 41 mjestu, teško je zamisliti kako bi neka manja stranka ili neki neovisni kandidat za župana to isto uspio.

Dakle, nedvojbeno je da ovakav način pohrane glasačkih kutija sa izbor župana značajno otežava podnošenje prigovora DIP-u. Međutim, postoji li osnova za to u ZLI-u? Nikako.

Naime, člankom 65. ZLI-a propisano je sljedeće;

Zapisnik o radu i ostali izborni materijal birački odbor dostavlja nadležnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja biračkog mjesta.

Člankom 51. ZLI-a je između ostalog propisano i kako;

Županijsko izborno povjerenstvo brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora za članove županijske skupštine i izbora župana i njegova zamjenika.

Smatram kako je jedino ispravno tumačenje članka 65. ZLI-a da glasački listići spadaju u izborni materijal. Ukoliko prihvatimo takvo tumačenje, birački odbori glasačke kutije sa glasačkim listićima za župana moraju dostaviti Županijskom izbornom povjerenstvu (ŽIP), kojem je u Istri sjedište u Pazinu. Dakle, ne postoji zakonska osnova za praksu da se sve glasačke kutije čuvaju kod gradskih i općinskih izbornih povjerenstava, što ovakvu praksu čini protuzakonitom.

Ovo pitanje će biti od velike važnosti i u narednih dvadesetak dana, budući da priča o izboru istarskog župana još nije gotova. Naime, USUD navodi kako žalitelj ima još 20-ak dana da njegovi promatrači pregledaju sve glasačke kutije, te da na temelju dokaza koje tako prikupe (naravno, ako ih bude), podnesu USUD-u novi zahtjev za provođenje postupka nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora sukladno članku 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.

Suprotan argument ovdje može biti sljedeći; pa ako već USUD naglašava kako žalitelj ima još dovoljno vremena (20ak dana) da provjeri sve glasačke kutije neovisno o tome gdje se čuvaju, te onda može podnijeti novi zahtjev za izvršavanje nadzora nad ustavnosti i zakonitosti izbora, čini li to (protuzakonitu) praksu raštrkanog čuvanja glasačkih kutija – nebitnom?

S takvim stavom se nikako ne mogu složiti. Prije svega, kao što sam već pokazao kroz citirane odredbe ZLI-ja supra, takva praksa je protuzakonita. Dalje, smatram kako je za demokratski poredak i za očuvanje vjere u rezultate izbora iznimno važno da se svi izborni sporovi riješe brzo. Upravo zato je i ZLI-jom propisano kako se prigovor može podnijeti u roku od 48 sati od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Nadležno izborno pojerenstvo o prigovoru mora odlučiti u roku od 48 sati. Protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva može se podnijeti žalba USUD-u, koji opet mora odlučiti u roku od 48 sati. Dakle, izborni prigovor se konačno rješava u najviše šest dana. Zbog nezakonite raštrkanosti glasačkih kutija, žalitelj nije uspio na vrijeme dobiti uvid u sve glasačke kutije, te sad sukladno uputi USUD-a mora odlučiti hoće li sve to ponovno pokušati napraviti u preostalom vremenskom roku, koji ističe krajem lipnja (rok je od 30 dana od dana objavljivanja rezultata izbora). Ovakvo rješenje može dovesti do značajnog produljenja razdoblja neizvjesnosti izbornih rezultata, što može negativno utjecati na vjeru u izborni postupak. Također, dugo trajanje postupka može povećavati vjerojatnost da će USUD htjeti zadržati status quo i da neće biti sklon mjenjati rezultate izbora.

Važno je naglasiti i sljedeće; da su sve glasačke kutije na jednom mjestu (kod istarskog ŽIP-a), značajno lakše bi ih se moglo zaštiti od potencijalnih intervencija i manipulacija. Tada bi bilo puno lakše kontrolirati broj ljudi koji imaju pristup glasačkim listićima. U situaciji kada su glasačke kutije raštrkane na 41 lokaciji širom Istre, pristup glasačkim listićima potencijalno ima puno širi krug ljudi, te je puno veća mogućnost neovlaštenog pristupa nekoj od glasačkih kutija i intervencije u glasačke listiće.

Upravno postupovno pravo

  1. Vidi ovdje.
  2. NN 144/12, 121/16, 98/19, 42/20, 144/20, 37/21.

Odgovori

Discover more from UPRAVNO PRAVO

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading