Održiva nabava, kao koncept kroz koji se javna nabava koristi za ostvarenje društveno važnih ciljeva, tema je koja sve više dobiva na važnosti. Zelena tranzicija EU je tu odgrala važnu ulogu, te je jedan dio održive nabave – zelenu nabavu – dodatno istaknula.

Ali – kakva je situacija kod nas? Nacionalnim akcijskim planom za zelenu nabavu iz 2015. [efn_note] Dostupan ovdje. [/efn_note] kao cilj je bilo postavljeno ostvariti 50% postupaka zelena javne nabave do 2020. Sukladno statističkim izvješćima o javnoj nabavi, ovo su rezultati;

Dakle, nismo ni blizu samopostavljenih ciljeva, a zadnjih nekoliko godina stagniramo na oko 10%.

S druge strane, na zelenoj nabavi se kod nas dosta i radi – statističko izvješće o javnoj nabavi ima posebno poglavlje o zelenoj nabavi, nedavno je otvorena korisna stranica sa primjerima dobre prakse pri korištenju zelenih kriterija u javnoj nabavi, te mi se općenito čini da su naručitelji svjesni važnosti korištenja zelenih kriterija u provođenju javnonabavnih postupaka. Stoga sam optimist da će se situacija popraviti, ali i tu će biti potrebno mijenjati ZJN kako bi se uvelo puno više obveznih zelenih kriterija.

S druge strane, društveno odgovorna nabava kod nas je praktički nepostojeća. Toliko se slabo koristi da ju statistička izvješća uopće i ne spominju, pa je teško dati konkretnu procjenu o postotku takvih postupaka javne nabave kod nas. Možda je tu korisno istraživanje koje smo proveli o korištenju fakultativnog razloga isključenja povezanog sa društveno odgovornom nabavom iz članka 254. stavka 1. ZJN-a [efn_note] ”Javni naručitelj može isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako može na odgovarajući način dokazati kršenje primjenjivih obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće, ili odredbama međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava navedenim u Prilogu XI. ovoga Zakona.” [/efn_note]. Podaci su iz preko 11 tisuća dokumentacija o nabavi iz 2022.;

Dakle – značajno lošija situacija kod korištenja društveno odgovornih kriterija. Ovo je zabrinjavajuće budući da društveno odgovorna nabava – čak i više od zelene nabave – može izravno utjecati na živote građana, ali i gospodarskih subjekata. Inzistiranje na poštivanju radničkih prava, kolektivnih ugovora, ravnomjernom zapošljavanju žena i muškaraca, zapošljavanju osoba s invaliditetom može zaista pomoći u izgradnji poštenijeg društva.

S druge strane – činjenica da već spomenuti društveno odgovorni razlog isključenja (ali ni ostali) iz Direktive 2014/24 u ZJN nisu prenijeti kao obvezni stvara značajne probleme gospodarskim subjektima. Naime, u zadnje vrijeme sve više se priča o nepoštenoj konkurenciji našem građevinskom sektoru (iako problem nije ograničen samo na građevinu) od ponuditelja iz ”trećih zemalja” (Kina, Turska). Kao najveća zamjerka se navodi činjenica kako neke od tih tvrtki ne poštuju kolektivne ugovore ili ih uopće nemaju sklopljene, te općenito ne poštuju prava radnika. Kada bi ovaj društveno odgovorni fakultativni razlog isključenja postao obvezan – puno bi se lakše napravilo reda na problematičnim tržištima i natjeralo sve ponuditelje da igraju po istim pravilima.

Uncategorized