U gostujućem postu Romina Štaba ukazuje na sve veći problem u praksi provedbe projekata financiranih EU sredstvima – postoji li odgovornost konzultanata za eventualne financijske korekcije, te je li potrebno ugovaranje osiguranja od profesionalne odgovornosti? Romina je starija partnerica u odvjetničkom društvu ”Porobija i Špoljarić”, gdje se bavi arbitražnim postupcima, javnom nabavom, carinskim i poreznim pitanjima i regulacijom bespilotnih letjelica. Romina je doktor pravnih znanosti (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) sa disertacijom iz prava javne nabave.

U praksi smo često svjedoci neželjenog rezultata provedbe pojedinog projekta koji je (su)financiran sredstvima iz EU fondova, u vidu donošenja Odluke o nepravilnosti od strane nadležnog tijela. Nadležno tijelo može provoditi postupak utvrđivanja nepravilnosti tijekom razdoblja u kojem je korisnik obvezan osigurati trajnost projekta.

Neovisno o tome provodi li određeni projekt obveznik Zakona o javnoj nabavi ili neobveznik Zakona o javnoj nabavi (dalje: NOJN), nužno je pridržavati se svih odredaba nacionalnog prava i prava Europske unije kako bi se izbjegle negativne pravne posljedice – obveza „povrata“ „bespovratnih“ sredstava. Novčani iznos povrata sredstava iz Odluke o povratu ovisi o postotku stope određene korekcije, sukladno Pravilima o financijskim korekcijama (dalje: Pravila) koja su sastavni dio Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Prilog 1. Pravila definira dvadeset i dvije nepravilnosti u kojima se određuje financijska korekcija vezano uz obveznike Zakona o javnoj nabavi, dok Prilog 2. Pravila definira osamnaest nepravilnosti u kojima se određuje financijska korekcija u odnosu na nabave koje provode NOJN. Prilog 3. Pravila  se odnosi na nepravilnosti u kojima se određuje financijska korekcija, i to u odnosu na deset nepravilnosti izuzev nepravilnosti u postupcima (javnih) nabava, što se primjenjuje i na obveznike i na NOJN. Uz svaku od pobrojanih nepravilnosti navedeni su i primjeri nepravilnosti te visina postotka financijske korekcije od ugovorenog iznosa.

Upravo je Pravilima, među ostalim, jasno propisano da prijavitelj i partneri prijavitelja, odnosno korisnici i partneri korisnika te nadležna tijela postupaju u skladu s Pravilima i načelima javne nabave, odnosno nabave koju provode NOJN. U svakom slučaju, kod pripreme i provođenja predmetnih projekata, stručnost i detaljno poznavanje prava javne nabave su nužni, posebice ako se uzme u obzir da su česti i slučajevi u kojima određene „nepravilnosti“ mogu biti okvalificirane kao radnje s kaznenim elementima, što za posljedicu može imati i kazneni progon.

Važno je naglasiti da Pravila izričito propisuju da je nadležno tijelo ovlašteno, među ostalim donijeti odluku o nepravilnosti i odluku o financijskoj korekciji, ili izmijeniti i/ili dopuniti odluku o nepravilnosti i/ili odluku o financijskoj korekciji (smanjiti ili povećati iznos/stopu korekcije) u odnosu na nepravilnosti iz priloga 1., 2. i 3. Pravila.

Stoga su već ranije donesene odluke podložne naknadnim izmjenama/dopunama, čemu korisnici, posebice mali i srednji poduzetnici, često prigovaraju u praksi, odnosno praktički se nađu u „nevjerici“, jer nisu svjesni pravne kompleksnosti predmetnih postupaka. Time poduzetnici često odvjetnicima postavljaju pitanja narušava li se takvim postupanjem načelo pravne sigurnosti i njihovih legitimnih očekivanja. Naime, s poduzetničkog aspekta su česti prigovori, npr. da se poduzetnik pouzdao u činjenično stanje nepostojanja nepravilnosti kod provjere provedbe pojedinog projekta te je temeljem takvog činjeničnog stanja svoj budući poslovni plan prilagodilo istom utvrđenju, dok potom naknadno, u budućem razdoblju, „neočekivano“ može doći do situacije određivanja financijske korekcije koja može dosezati i 100% (primjerice, utvrđeno postojanje sukoba interesa – obveza povrata cjelokupnog iznosa „bespovratnih“ sredstava). Jasno je dapovrat novčanih sredstava kod složenijih projekata značajne vrijednosti, primjerice od više milijuna eura, može u potpunosti ugroziti poslovanje poduzetnika.

Ukoliko je financijska korekcija određena uslijed određenog „propusta“ stručnjaka kojeg je, primjerice, NOJN angažirao za pripremu i provedbu projekta, postavlja se pitanje odgovornosti za štetu uslijed „propusta“ u postupanju, iako je jasno da isti zasigurno nije počinjen s namjerom.

Utvrđene nepravilnosti (propusti) se uglavnom ogledaju vezano uz povrede propisa iz područja (javne) nabave. Stoga se i na ovom mjestu ukazuje potrebnim istaknuti kako bi bilo poželjno zakonodavno uređenje obveze formiranja stručnog povjerenstva za provedu nabava pojedinog projekta na način da barem jedan član povjerenstva, osim posjedovanja certifikata u području javne nabave, bude pravne struke. Naime, s obzirom na sve veću složenost propisa u području javne nabave, posebice ukoliko se uzme u obzir regulativa zajedničkog unutarnjeg tržišta Europske unije, jasno je da i provođenje projekata koji se (su)financiraju iz sredstava EU fondova postaje sve kompleksnije.

Često je vidljivo u praksi da pojedini poduzetnik, kao NOJN koji je proveo određeni projekt, naknadno, nakon određivanja financijske korekcije i utvrđivanja obveze povrata sredstava, postavi upit stručnjaku (koji može biti i društvo s ograničenom odgovornošću koje je u međuvremenu brisano iz sudskog registra) kojeg je ugovorom angažirao za pripremu i provedbu pojedinog projekta, posjeduje li isti policu osiguranja od (profesionalne) odgovornosti kako bi se korisnik/NOJN obratio osiguravajućem društvu sa zahtjevom za naknadom štete. Odgovor koji se dobije u praksi je često negativan.

Naime, pravno je jasno da je za određene profesije sklapanje ugovora o osiguranju od profesionalne odgovornosti preduvjet njihova obavljanja.Međutim, navedeno nije slučaj za obavljanje djelatnosti pružanja stručnih/konzultantskih usluga za pripremu i provedbu EU projekata, a što se potencijalno ukazuje potrebnim (ako ne i nužnim), posebice vezano uz pružanje usluga pripreme i provedbe projekata koji su značajne financijske vrijednosti te čiji povrat doista može ugroziti cjelokupno poslovanje korisnika bespovratnih sredstava, ali i stručnjaka koji je pružio konzultantske usluge (u slučaju uspješnosti parnice radi naknade štete korisniku).

Uncategorized