Europska komisija otvara javne konzultacije o Digital Services Act-u

Pružanje digitalnih usluga 1 u pravu EU već dugi niz godina izaziva regulatorne nedoumice. Takve nedoumice su posljedica određene normativne dihotomije, odnosno paralelnih pravnih okvira za (u najmanju ruku) srodne usluge. Tu prije svega mislim na standardni regulatorni okvir EU za elektroničke komunikacije 2, te odvojeni pravni režim ustanovljen Direktivom o elektroničkoj trgovini .3 i Direktivom o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva. 4

Oba pravna režima definiraju po jednu vrstu digitalnih usluga, koje tako imaju bitno različite regulatorne obveze.

Okvirna direktiva, kao važan dio ”klasičnog” regulatornog okvira EU za elektroničke komunikacije, definira usluge elektroničkih komunikacija (electronic communication services, ECS). Tako su ECS definirane kao usluge koje se uobičajeno pružaju uz naknadu i sastoje se u cijelosti, ili većim dijelom, od prijenosa signala u elektroničkim komunikacijskim mrežama, uključujući usluge elektroničkih komunikacija i usluge prijenosa u radiodifuzijskim mrežama, ali isključujući usluge pružanja sadržaja i obavljanja uredničkog nadzora nad sadržajem koji se prenosi korištenjem elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga; one ne obuhvaćaju usluge informacijskog društva (…) koje se ne sastoje, u cijelosti ili većim dijelom, od prijenosa signala u elektroničkim komunikacijskim mrežama.

Navedena definicija ECS-a usvojena je s ciljem reguliranja ECS-a koje pružaju operatori elektroničkih komunikacija. Operatori elektroničkih komunikacija5 naplaćuju svoje usluge, koriste vlastite mreže kako bi prenijeli signal od jednog korisnika do drugog, i, u svojim glavnim uslugama kao što su fiksna i mobilna telefonija, SMS i fiksni i mobilni pristup internetu, samo prenose signal, te ne obavljaju urednički nadzor nad sadržajem koji svojim signalom prenose preko svojih mreža.

S druge strane postoje usluge informacijskog društva (Information Society Services, ISS). 6 ISS se definiraju kao svaka usluga koja se obično pruža uz naknadu, na daljinu, elektroničkim sredstvima te na osobni zahtjev primatelja usluga.7 Direktiva dalje pojašnjava najvažnije pojmove navedene definicije. Tako “na daljinu” znači da se usluga pruža iako strane nisu istodobno prisutne, “elektroničkim sredstvima” znači da se usluga na početku šalje i prima na odredištu pomoću elektroničke opreme za obradu (uključujući digitalnu kompresiju) i pohranu podataka te u potpunosti šalje, prenosi i prima telegrafski, radio vezom, optičkim sredstvima ili ostalim elektromagnetnim sredstvima, i “na osobni zahtjev primatelja usluga” znači da se usluga pruža prijenosom podataka na osobni zahtjev. 8

Ova definicija pokriva sve usluge koje se pružaju preko otvorenog interneta, bilo to pružanje usluga pribavljanja podataka, bilo koja vrsta usluga davanja savjeta, elektroničkog prijenosa podataka ili obrade podataka. Također, ISS-om mogu se smatrati online prodaja dobara, ali one nisu isključivo vezane za online prodaju, već se odnose i na druge oblike ekonomske aktivnosti kao što je pružanje alata za pretraživanje i pristup podataka, ali i prijenos informacija preko mreže elektroničkih komunikacija. Tako Lopez-Tarruella zaključuje da navedena definicija pokriva širok spektar ekonomskih aktivnosti koje se odvijaju putem interneta. To su prije svega internetski pretraživači, elektronička pošta, usluge hostinga i pristupa podacima, ali i usluge videa na zahtjev (video-on-demand, VOD), te smatra da je definicija toliko široka da obuhvati i sve internetske usluge koje bi se mogle pojaviti u budućnosti. 9

Uzevši u obzir obje definicije, može se zaključiti kako najveće i najvažnije digitalne usluge koje svi danas koristimo10 treba smatrati ISS-om, a ne ECS-om. Ovakav pravni status tih digitalnih usluga unutar prava EU je problematičan jer ESC imaju značajno šire postavljene regulatorne obveze od ISS usluga. 11

Nadam se da će taj problem biti riješen novim Digital Services Act-om, za koji je Europska komisija (Komisija) prekjučer 12 otvorila javno savjetovanje koje će trajati do 8. rujna 2020. 13

Direktive kojima je definiran ISS stare su već skoro 20 godina, a u tako (za razvoj digitalnih usluga) dugom razdoblju 14 došlo je do značajnih tehnoloških i tržišnih promjena koje zahtijevaju suvremeni regulatorni pristup.

Kao glavne razloge donošenja novog Digital Services Act-a Komisija navodi dodatnu harmonizaciju unutarnjeg tržišta za digitalne usluge, ali i opasnosti koje laisezz-faire regulatorni pristup predstavlja;

  • online prodaja krivotvorina i opasnih predmeta,
  • iskorištavanje digitalnih usluga15 za širenje dječje pornografije ili govora mržnje,
  • sistemsko iskorištavanje algoritama digitalnih usluga za širenje lažnih vijesti,
  • posebne opasnosti za zaštitu djece i maloljetnika od neprimjerenog sadržaja 16

Ovo je vrlo ambiciozan cilj Komisije, koja ponovno pokazuje kako vidi EU kao predvodnika u reguliranju današnjeg ”divljeg zapada” digitalnih usluga 17. Također, Komisija ponovno pokazuje da ima potpuno suprotan pristup od SAD-a, gdje je digitalnim uslugama praktički dopušteno da same sebe reguliraju. Ovako ambiciozan cilj treba pozdraviti i nadati se da će biti uglavnom uspješan kao i GDPR Uredba. Isto tako, za očekivati je otpor određenih pružatelja digitalnih usluga, jer će im prema svemu sudeći Digital Services Act nametnuti čitav niz novih obveza. U tom kontekstu su važne još jedne javne konzultacije, javne konzultacije o novom alatu za tržišno natjecanje18, koji bi mogao predstavljati nastavak borbe Komisije sa nekim pružateljima digitalnih usluga 19

Elektroničke komunikacije

  1. ”Digitalne usluge” su novi pojam koji se unosi u već relativno nejasnu teminologiju ovakvih usluga. Tako se za iste usluge može vidjeti da ih se naziva ili digitalnim uslugama, ili uslugama informacijskog društva (information society services, ISS) ili over-the-top uslugama (OTT). Ne bih rekao da su sva tri pojma istoznačnice, ali kolege koji se bave reguliranjem elektroničkih komunikacija će primjetiti da se tako koriste.
  2. Okvirna Direktiva, Direktiva Bolje regulacije, Direktiva pristupa, Autorizacijska Direktiva, Direktiva univerzalne usluge, Direktiva prava građana, Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama, Uredba o roamingu i Uredba o BEREC-u (sve su na snazi do 21. prosinca ove godine, kada na snagu stupa novi regulatorni okvir, vidi više ovdje )
  3. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32000L0031
  4. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32015L1535
  5. HT ili A1, npr.
  6. Uređene Direktivom o elektroničkoj trgovini i Direktivom o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravilao uslugama informacijskog društva
  7. Članak 1. točka b) Direktive o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva
  8. Članak 1. točka b) Direktive o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva.
  9. Loper-Tarruella, A., A European Community Regulatory Framework for electronic Commerce, Common Market Law Review 38: 1337-1384, 2001., str. 1342.
  10. Kao što su Google Search, email, društvene mreže, VOD usluge poput Netflixa i sl.
  11. Za detaljan prikaz regulatornih obveza ECS-a i ISS-a vidi Marko Turudić, Reguliranje over the top usluga u pravu Europske unije, Hrvatska pravna revija, 7/8, Zagreb, 2018., str. 15‒27.
  12. 2. lipnja 2020.
  13. https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/consultation-digital-services-act-package
  14. Koliko je to za digitalne usluge dugo razdoblje možda najbolje govori činjenica da je Facebook osnovan 2003. (tada se zvao Facemash)
  15. Kao, npr., društvenih mreža
  16. https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12417-Digital-Services-Act-deepening-the-Internal-Market-and-clarifying-responsibilities-for-digital-services
  17. Posebno se to odnosi na društvene mreže
  18. https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12416-New-competition-tool
  19. Vidi, recimo, ovo.

Leave a Reply

%d bloggers like this: