Bojana Todorović i Roberto Caranta, ‘Europeanisation of Access to Justice in Environmental Matters’

Pristup pravosuđu u pitanjima okoliša, kao jedan od tri stupa Aarhuške konvencije, ključan je za održivi razvoj i borbu protiv klimatskih promjena. Konvencija osigurava pravo na pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u donošenju odluka i pristup pravosuđu, čime jača transparentnost i odgovornost institucija te demokratizaciju društva. U jugoistočnoj Europi implementacija Aarhuške konvencije donijela je napredak u zakonodavstvu i podizanju javne svijesti, ali i dalje postoje izazovi u provedbi, poput slabih institucija, nedostatka transparentnosti i korupcije.
Značaj Aarhuške konvencije dodatno je naglašen kroz europske integracije, jer zemlje kandidatkinje za članstvo u EU moraju uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim standardima zaštite okoliša, što uključuje i Aarhuške principe. Praksa Europskog suda za ljudska prava i Suda EU-a dodatno utječe na nacionalne sudove, posebno u pitanjima tumačenja prava na pristup pravosuđu i zaštiti okolišnih prava građana.
Unatoč izazovima, civilno društvo i okolišni aktivisti u regiji odigrali su ključnu ulogu u podizanju svijesti i pokretanju promjena. Kroz kampanje, prosvjede i sudske postupke, uspjeli su zaustaviti štetne projekte i potaknuti zakonodavne reforme, primjerice u slučajevima zaštite rijeka, borbe protiv izgradnje hidroelektrana i rudarskih projekata. Uspjeh ovih inicijativa često se temelji na suradnji na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, korištenju znanstvenih dokaza i povezivanju s pogođenim zajednicama.
Iako su institucionalni kapaciteti i dalje ograničeni, a politička volja često upitna, Aarhuška konvencija i dalje služi kao temelj za jačanje prava građana na zaštitu okoliša, dok civilno društvo ostaje ključan akter u održavanju pritiska na vlasti i zagovaranju zelenih politika.
U ovom kontekstu, sretan sam što mogu predstaviti novu knjigu urednika Bojane Todorović i Roberta Carante ‘Europeanisation of Access to Justice in Environmental Matters – The Aarhus Convention in the Balkans’, u kojoj kroz nacionalna poglavlja i horizontalne analize izvrsno pristupa ovim važnim pitanjima.
Usvajajući kontekstualni pristup, poglavlja istražuju provedbu Aarhuških standarda u Albaniji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Sloveniji i Srbiji, čime se otvara put za njihovu komparativnu procjenu.
Knjiga kombinira pravo Europske unije i sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava s analizom rastućih ekoloških prosvjeda i aktivizma organizacija civilnog društva u regiji. Time se istražuje u kojoj mjeri ove zemlje ispunjavaju zahtjeve koji proizlaze iz članka 9. Aarhuške konvencije te je li, unatoč nacionalnim razlikama, moguće govoriti o europskom usklađivanju pristupa pravosuđu u pitanjima zaštite okoliša
Knjigu je moguće naručti ovdje;
Veselim se što ćemo 10. studenog na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organizirati i seminar o knjizi, više infromacija uskoro!