Prošli tjedan je na europskoj razini usvojen niz izvješća, studija i/ili preporuka kojima je cilj omogućiti brže i učinkovitije nošenje sa posljedicama COVID-19 pandemije. U nastavku kratki prikaz par meni zanimljivih tema.

a) BEREC-ovo Izvješće o stanju kapaciteta interneta tijekom COVID-19 pandemije

Jedna od posljedica COVID-19 pandemije je da svi prisilno provodimo značajno više vremena doma. Tako su se naši poslovni i privatni životi morali prilagoditi novim okolnostima. Održavamo puno više online sastanaka preko Zooma, Google Meeta, Skypea i drugih servisa. Značajno više koristimo servise poput Netflixa. Sav taj dodatni internetski promet dodatno je opteretio broadband infrastrukture europskih operatera, te je bilo čak i nužno apelirati na streaming kompanije da smanje rezolucije u kojima streamaju sadržaje kako bi smanjili pritisak na mreže. U tom kontekstu, Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (Body of European Regulators for Electronic Communications, BEREC) donosi predmetno Izvješće o stanju kapaciteta interneta.

Izvješće opisuje kako su skoro sve države članice prošle kroz sličan ciklus; naglo povećanje internet prometa, stabilizacija i polagani pad. Trenutno u nijednoj državi članici nema znatnijih problema. Izvješće je posebno zanimljivo budući da prikazuje ”mjere solidarnosti” koje su poduzimali operateri kako bi korisnicima olakšali ove teške tjedne.

Izvješće je dostupno ovdje.

b) ERGP-ovo Izvješće o mjerama poduzetim u poštanskim uslugama uslijed COVID-19 pandemije

Europsko udruženje regulatornih tijela za poštanske usluge (European Regulators GRoup for Postal Services, ERGP) objavilo je Izvješće u kojem su pobrojane sve mjere poduzete kako bi se pružanje poštanskih usluga prilagodilo poslovanju u COVID-19 pandemiji. Mjere su prikazane po državama članicama, a podijeljene su po mjerama koje su poduzele nacionalne vlade, nacionalne regulatorne agencije i nacionalni pružatelji usluga.

Izvješće je dostupno ovdje.

c) EU preporuke pri izradi aplikacija za praćenje kontakata (contact tracing) za države članice

Planirane izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama koje bi omogućile praćenje lokacije mobilnih uređaja građana zaraženih COVID-19 virusom opravdano su izazvale brojne kontroverze. Nasreću, čini se da je o tih izmjena Vlada odustala. U tom kontekstu, EU navedenoj problematici pristupa drugačije – prije svega, preporuka je izraditi posebne aplikacije, a ne oslanjati se na direktno praćenje lokacija mobitela. EU pristup je detaljno objašnjen u navedenim preporukama i smjernicama koje je stvarno dobro pročitati. Temelji se na sljedećim glavnim pretpostavkama;

Takve aplikacije;

• bi trebale biti u potpunosti u skladu s EU pravilima o zaštiti podataka i privatnosti, 
• trebale bi se implementirati u uskoj suradnji sa i trebale bi biti odobrene od strane tijela javnog zdravstva,
• moraju se instalirati dobrovoljno i deinstalirati čim više nisu potrebne,
• trebale bi koristiti najnovija tehnološka rješenja zaštite privatnosti,
• trebale bi se temeljiti na Bluetooth tehnologiji blizine (Bluetooth as a proximity sensor), koja ne omogućuje praćenje lokacije,
• trebale bi se temeljiti na anonimnim podacima: mogu upozoriti građane koji su neko vrijeme bili u blizini zaražene osobe da se testiraju ili samoizoliraju, bez otkrivanja identiteta zaraženih,
• trebale bi biti interoperabilne širom EU-a kako bi građani bili zaštićeni čak i kad prelaze granice, 
• trebaju biti temeljene na prihvaćenim epidemiološkim smjernicama i odražavati najbolju praksu kibernetičke sigurnosti i dostupnosti (osobama sa invaliditetom),
• trebaju biti sigurne i učinkovite.

Preporuke su dostupne ovdje.

Elektroničke komunikacije berec contact tracing covid-19 Elektroničke komunikacije eu Europska komisija