Europska podatkovna strategija – kako će utjecati na javnu nabavu?

1.Europska podatkovna strategija općenito

Prije nekoliko dana Europska komisija (Komisija) objavila je dokument pod nazivom Europska podatkovna strategija. Cilj navedenog dokumenta je usvajanje politika s ciljem pozicioniranja Europske unije (EU) kao globalnog lidera u obradi podataka, ali u skladu s europskim vrijednostima i ranije usvojenim pravnim instrumentima kao što je GDPR Uredba. Upravo je GDPR Uredba pokazala kako EU može biti predvodnica u stvaranju kvalitetnog regulatornog okvira koji štiti prava i interesa građana u digitalnom dobu, čime se EU pristup dodatno diferencira od američkog pristupa (koji bar zasada obilježava prepuštanje reguliranja samim korporacijama) ili kineskog pristupa (kojeg obilježava jaka državna intervencija bez unaprijed uspostavljenih pravnih zaštita prava građana). 

Europska podatkovna strategija usvaja se imajući u vidu eksploziju količine podataka koja se stvara na globalnoj razini. Tako je 2018. proizvedeno 33 zetabajta podataka, dok se već za 2025. predviđa kako će biti proizvedeno 175 zetabajta podataka.[1] Porastom količine, raste i važnost podataka, koji se mogu koristiti na nebrojene načine, u javnom i privatnom sektoru. Upravo zato Komisija kroz Europsku podatkovnu strategiju želi stvoriti podatkovni okvir koju će štititi podatke i prava građana, potaknuti privatni sektor na pronalaženje novih načina gospodarskog iskorištavanja dostupnih podataka koji je u skladu s europskim vrijednostima, ali i omogućiti javnom sektoru unaprjeđenje usluga iskorištavanjem dostupnih podataka.

Komisija navedeno planira ostvariti kroz četiri glavna smjera djelovanja;

a) stvaranje horizontalnog okvira za pristup i korištenje podataka,   

b) ulaganjem u podatke i jačanje europskih sposobnosti i infrastrukture za hosting, obradu i korištenje podataka, kao i interoperabilnost podataka,  

c) digitalnim ”opismenjavanjem” građana i ulaganjem u male i srednje poduzetnike, te

d) stvaranjem zajedničkih europskih podatkovnih prostora u strateškim sektorima i poljima od javnog interesa.

Europska podatkovna strategija je zanimljiv dokument koji se isplati pročitati u cijelosti, budući da ne navodi samo opća mjesta i teško ostvarive ciljeve, već predstavlja strategiju u pravom smislu riječi sa postavljenim ciljevima, metodama kojim će se ti ciljevi ostvarivati, kao i vremenskim okvirima u kojima se ti ciljevi planiraju ostvariti. Meni je posebno zanimljiv zadnji smjer djelovanja – stvaranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora.

Komisija planira promovirati i ulagati u stvaranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora u strateškim gospodarskim sektorima i poljima od javnog interesa, budući da će u njima korištenje podataka imati sustavan utjecaj na društvo u cjelini, ali i same građane.[2] Jedan od tih podatkovnih prostora je i Zajednički europski podatkovni prostor za javnu upravu.

2.Zajednički europski podatkovni prostor za javnu upravu

Unutar predviđenih djelatnosti za podatkovni prostor za javnu upravu, javna nabava zauzima velik dio. Tako se navodi kako su javnonabavni podaci ključni za unaprjeđenje transparentnosti i odgovornosti u javnoj potrošnji, borbi protiv korupcije i unaprjeđenju kvalitete trošenja. Ipak, javnonabavni podaci su raštrkani kroz nekoliko različitih sustava u državama članicama, te su dostupni u različitim formatima i nije ih lako koristiti u stvarnom vremenu. Također, Komisija navodi kako je nužno unaprijediti i kvalitetu podataka. Također, što je isto iznimno važno za javnu nabavu ali i za javnu upravu u cjelini, Komisija navodi kako je jednostavan pristup i korištenje zakonima, sudskoj praksi i podacima na pravosudnim elektroničkim portalima EU i država članica od kritične važnosti za učinkovitu primjenu prava EU, ali i razvoj inovativnih „legal tech“ aplikacija za pravne praktičare.

U sklopu djelatnosti za unaprjeđenje podatkovnog prostora za javnu upravu Komisija planira;

  • osmisliti podatkovnu inicijativu za javnonabavne podatke koja će obuhvaćati EU podatke (TED) kao i podatke država članica (do četvrtog kvartala 2020.),
  • osmisliti okvir za upravljanje javnonabavnim podacima (do drugog kvartala 2021.),
  • objaviti smjernice o zajedničkim standardima kao i interoperabilnim okvirima za pravne informacije na europskoj i nacionalnoj razini u suradnji s državama članicama (do prvog kvartala 2021.), i 
  • raditi s državama članicama na osiguranju da izvori podataka koji su vezani za provedbu EU proračuna budu pretraživi, da im je lako pristupiti, interoperabilni i ponovno iskoristivi.

Navedene mjere imaju potencijala transformirati istraživanje javne nabave širom EU. Takve inicijative omogućiti će strojno pretraživanje i analizu javnonabavnih podataka iz svih država članica, što će značajno olakšati empirijska javnonabavna istraživanja i omogućiti nove uvide do kojih bi tradicionalnim obradama podataka na puno manjem uzorku bilo ili vrlo teško ili nemoguće doći. Također, uspostavljanje zajedničkih standarda i interoperabilnih okvira za pravne informacije napokon bi moglo prisiliti sve države članice na prevođenje svojih zakona na engleski jezik, što će i pravnim znanstvenicima i praktičarima omogućiti lakše istraživanje komparativnih rješenja u javnoj nabavi, ali i ostalim granama prava.


[1] Europska podatkovna strategija, str. 2.

[2]  Europska podatkovna strategija, str. 21.

Elektroničke komunikacije Javna nabava

Leave a Reply

%d bloggers like this: