Akcijski plan za kružnu ekonomiju – uvođenje obveznih okolišnih kriterija u javnonabavne postupke

Prije nekoliko dana neslužbeno je „procurio“ Akcijski plan za kružnu ekonomiju (Akcijski plan, dostupan na kraju teksta) Europske komisije (Komisija). Akcijskim planom se utvrđuju glavni okolišni ciljevi ali i trenutne manjkavosti pravnog okvira i djelovanja država članica i EU. Tako se naglašava;

  •  važnost novog okolišnog pristupa u proizvodnji i potrošnji, 
  • važnost proizvodnje manje otpada i kvalitetnijeg recikliranja postojećeg, 
  • važnost ostvarenja kružnog pristupa u vrijednosnim lancima i posebnim sektorima poput proizvodnje plastike, tekstila, potrošačke elektronike i baterija namijenjenih za prijevozna sredstva,
  • važnost horizontalnog pristupa pri ostvarenju navedenih ciljeva.

Meni je posebno zanimljiv dio Akcijskog plana koji se odnosi na javnu nabavu. Važno je naglasiti kako Akcijski plan predviđa mjere i na strani naručitelja, kao i gospodarskih subjekata kao potencijalnih ponuditelja.

Komisija naglašava veličinu EU javnonabavnog tržišta (14% EU BDP-a) kao bitan faktor i alat u ostvarenju okolišnih ciljeva. Čini mi se da Akcijski plan po prvi puta priznaje neuspješnost okolišnih (ali siguran sam da se isto može reći i za socijalne) mjera javnonabavnog regulatornog okvira EU iz 2014. Tako Komisija izričito navodi kako fleksibilni pristup koji je trebao doprinijeti održivosti, koji je uveden posljednjim regulatornim okvirom, nije odveo do odgovarajuće primjene elemenata zelene javne nabave. Stoga će Komisija predložiti minimalne i obvezne zelene kriterije i ciljeve u postupcima javne nabave u ključnim (ne navodi se kojim točno) sektorima. Komisija će uvesti i obvezno izvještavanje o zelenoj javnoj nabavi. Uz ove nove obvezne mjere, Komisija će nastaviti i sa soft law pristupom, kroz održavanje treninga/edukacija i prosljeđivanje dobre prakse o zelenoj javnoj nabavi, kao i kroz poticanje naručitelja širom EU da integriraju zelene kriterije u javnonabavne postupke. Sve navedene mjere Komisija planira implementirati do kraja 2021. godine.

EU je kao vrlo ambiciozan cilj postavila ostvarenje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Važnost ostvarenja tog cilja ponukala je Komisiju i na relativno brzu reevaluaciju alata za ostvarenje okolišnih ciljeva u trenutno važećem javnonabavnom regulatornom okviru EU. Ovdje predložene mjere pokazuju kako je pristup u kojima se naručiteljima u većini sektora[1] daje da u potpunosti samostalno odlučuju o implementaciji zelenih kriterija – nije pokazao dovoljno uspješnim. Stoga će se u relativno kratkom vremenskom razdoblju širiti krug sektora u kojima će naručitelji biti primorani koristiti zelene kriterije. Nažalost, Komisija u Akcijskom planu samo navodi kako će se ove mjere primjenjivati u određenim „ključnim“ sektorima, bez navođenja koji će to sektori i biti. Ipak, nije teško zamisliti kako će ovo biti samo uvod u obvezne „zelene“ pondere u sklopu ekonomski najpovoljnije ponude u budućem javnonabavnom regulatornom okviru. Iako smatram kako su okolišni i socijalni kriteriji u postupcima javne nabave jako važan alat za postizanje širih društveno važnih ciljeva, ipak se nadam kako će i budući javnonabavni regulatorni okviri EU dopustiti državama članicama da zadrže i cijenu i ekonomski najpovoljniju ponudu kao kriterije za odabir. U nekim postupcima nabave ipak je teško opravdati korištenje ekonomski najpovoljnije ponude kao kriterija, najniža cijena je puno pogodnije rješenje.

Nedovoljnu uspješnost zelenih kriterija na razini EU potrebno je usporediti i sa našim domaćim prilikama.. Sukladno Statističkom izvješću o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu, naručitelji (javni i sektorski zajedno) su sklopili 541 ugovor u kojima su korišteni kriteriji zelene javne nabave u iznosu od 1.437.968.211 kn bez PDV-a. U odnosu na 2017. godinu (164 ugovora) objavljeno je 377 ugovora više što je povećanje od 329,88%. Međutim, vrijednost ugovora u 2018 u odnosu na vrijednost sklopljenih ugovora u kojima je korišten kriterij zelene javne nabave u 2017. (2.577.219.451 kn) bilježi smanjenje od 44,21%.[2]

Komisija planira i mjere koje će utjecati na implementaciju zelenih strategija od strane gospodarskih subjekata. Neke od važnijih i zanimljivijih su potpora razvoju okolišnih računovodstvenih načela, koja će pomoći u upotpunjavaju financijskih podataka sa podacima o uspješnosti djelovanja sukladno načelima kružne ekonomije. Također, Komisija će predstaviti prijedlog akta kojim bi se poticala integracija održivih kriterija u poslovne strategije. Gospodarski subjekti će morati utvrditi socijalne i okolišne negativne utjecaje u vrijednosnom/proizvodnom lancu. Neke od navedenih mjera se već implementiraju, dok će se sa implementacijom nekih krenuti tek od 2021.


[1] Za neke od iznimaka vidi i ovdje.

[2]Statističko izvješće iz 2018., str. 55.

Javna nabava

Leave a Reply

%d bloggers like this: