Pravni učinak odluke o odabiru

Izvršnost je preduvjet za ostvarivanje prava ili obveza koje su predmet upravnog akta. U kontekstu posebnog upravnog postupka, što postupak javne nabave zasigurno je, izvršnost je preduvjet za sklapanje ugovora o javnoj nabavi. Člankom 133. stavkom 2. ZUP-a propisane su opće pretpostavke izvršnosti rješenja:

Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, dostavom rješenja stranci ako žalba nije dopuštena, dostavom rješenja stranci ako žalba nema odgodni učinak, dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija, danom odricanja stranke od prava na žalbu te dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe.

Odredbe o izvršnosti odluke o odabiru sukladne su predmetnoj odredbi ZUP-a. Tako odluka o odabiru prvenstveno postaje izvršna istekom roka mirovanja, ako žalba nije izjavljena. U slučajevima kada u zakonom propisanom roku od deset dana žalba ne bude izjavljena, odluka o odabiru postati će izvršna tek kada prođe dodatnih pet dana nakon kojih će isteći rok mirovanja od 15 dana. Navedena odredba usklađena je s predmetnom odredbom ZUP-a kojom je propisano kako rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena. Kako je rok mirovanja specifično sektorsko rješenje u postupcima javne nabave, čiji je cilj zaštiti potencijalne žalitelje u postupku javne nabave, ZJN kao temeljnu odredbu izvršnosti odluke o odabiru prilagođava upravo institutu roka mirovanja.

Odluka o odabiru postaje izvršna i dostavom odluke DKOM-a strankama kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak, ako je na odluku izjavljena žalba. Sljedeći trenutak izvršnosti pretpostavlja podnošenje žalbe. U svakoj situaciji u kojoj je DKOM odlučio u korist naručitelja, odnosno nije intervenirao u odluku o odabiru, odluka o odabiru postat će izvršna dostavom takve odluke strankama. Ukoliko DKOM odluči protiv naručitelja, odnosno poništi odluku o odabiru, predmet se vraća naručitelju na ponovni postupak i do izvršenja ne može doći sve do ponovnog donošenja nove odluke o odabiru, čija će se izvršnost ponovno procjenjivati po istim odredbama.

Rok mirovanja se neće primjenjivati ako je u postupku javne nabave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno i odabrana, u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te sklapanja ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave. U tim slučajevima odluka o odabiru postaje izvršna dostavom odluke ponuditelju.

Postupak javne nabave miruje do izvršnosti odluke o odabiru te naručitelj ne smije sklopiti, potpisati ni izvršavati ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum. U trenutku kada odluka postane izvršna, smatrati će se kako je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen. Dok odluka o odabiru ne postane izvršna, na bilo koji od tri predviđena načina, naručitelj ne smije na nijedan način krenuti u ostvarivanje ugovora o javnoj nabavi. Ostvarivanje ugovora o javnoj nabavi prije izvršnosti odluke o odabiru predstavljalo bi ozbiljnu povredu javnonabavnog postupka, ali i ozbiljno narušavanje prava žalitelja u potencijalnom žalbenom postupku.

Opće je pravilo da se smatra da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru. Iznimke predstavljaju situacije u kojima je naručitelju za preuzimanje obveza potrebna suglasnost drugog tijela, i ako je na dan pribavljanja suglasnosti ili izvršnosti odluke o odabiru istekao rok valjanosti ponude.

Ako naručitelj za preuzimanje obveza mora imati suglasnost drugog tijela, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan pribavljanja suglasnosti. Predmetna odredba u praksi će se najčešće koristiti u situacijama kada sredstva za postupak javne nabave ovise o drugom tijelu. DKOM je kroz svoju praksu zauzeo stav da činjenica da drugo tijelo nije dalo suglasnost ne znači i da naručitelj smije poništiti postupak javne nabave.1

Ako je na dan izvršnosti odluke o odabiru ili pribavljanja suglasnosti istekao rok valjanosti ponude, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan dostave pisane izjave odabranog ponuditelja o produženju roka valjanosti ponude te jamstva za ozbiljnost ponude sukladno produženom roku valjanosti ponude, ako je jamstvo bilo traženo u postupku. Naručitelj za dostavu takve izjave propisuje rok koji ne smije biti kraći od pet dana. Rok valjanosti ponude je vremensko razdoblje u kojem ponuditelj smatra i tvrdi da ga ponuda obvezuje. Ako rok valjanosti istekne prije izvršnosti ili pribavljanja suglasnosti, naručitelj ne može sklopiti ugovor niti se može smatrati kako je ugovor sklopljen, budući da ponuda kojoj je stekao rok valjanosti više ne obvezuje odabranog ponuditelja. Naručitelj može takav problem riješiti pozivom odabranom ponuditelju na dostavu pisane izjave o produženju roka valjanosti ponude. To produženje mora biti toliko da obuhvaća vremensko razdoblje do predviđenog sklapanja ugovora.

Propisane su i situacije u kojima će naručitelj, iako je odluka o odabiru izvršna, morati donijeti novu odluku o odabiru. 2 Naime, neovisno o izvršnosti odluke o odabiru, potrebna je volja odabranog ponuditelja za sklapanje ugovora o javnoj nabavi. Zamislive su situacije u kojima, iz nekog razloga, odabrani ponuditelj više ne želi ili ne može potpisati ugovor o javnoj nabavi. Ukoliko takve volje na strani odabranog ponuditelja nema, naručitelj ima dvije opcije. Naručitelj može ponovno rangirati ponude i provesti provjeru dokumenata navedenih u ESPD-u bez ponude odabranog ponuditelja, i donijeti novu odluku o odabiru. Druga opcija je poništiti postupak javne nabave, ako za to postoje razlozi. Najvažniji razlog za poništenje postupka biti će činjenica da nakon isključenja ponuditelja ili odbijanja ponuda nije preostala nijedna valjana ponuda.

Razlozi zbog kojih će naručitelj morati odabrati jednu od navedene dvije opcije su svi na strani odabranog ponuditelja. Prvi razlog je činjenica da odabrani ponuditelj nije dostavio izjavu o produženju roka valjanosti ponude i jamstvo za ozbiljnost ponude. Ako odabrani ponuditelj nije produljio rok valjanosti ponude pisanom izjavom, više se ne može smatrati kako ga ponuda obvezuje i tada s njim javni naručitelj nikako ne može i ne smije potpisati ugovor o javnoj nabavi. Dostavljanje jamstva za ozbiljnost ponude prva je stvar koju će naručitelj provjeravati u ponudama sukladno članku 291. ZJN-a. Stoga izostanak takvog jamstva mora eliminirati odabranog ponuditelja kao potpisnika ugovora o javnoj nabavi.

Ukoliko odabrani ponuditelj u roku valjanosti odustane od ponude ili odbije potpisati ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, on je nedvojbeno izrazio svoju volju. Odnosno, nedvojbeno i neupitno je odbio biti potpisnik ugovora o javnoj nabavi. Kako naručitelj nema i ne smije imati mehanizam prisile za potpis ugovora nad bilo kojim od ponuditelja, u tim situacijama također može jedino poništiti postupak ili provesti novi postupak ocjene i odabira bez predmetnog odabranog ponuditelja.

Jamstvo je jedan od mehanizama osiguranja ispunjavanja obveza koje naručitelj može, ali ne mora koristiti. Ukoliko se naručitelj odluči tražiti jamstvo za uredno ispunjenje ugovora ili okvirnog sporazuma koji obvezuje na izvršenje, izostanak takvog jamstva može se smatrati odustankom od sklapanja ugovora od strane odabranog ponuditelja. Naime, kada bi naručitelj takvim odabranim ponuditeljem sklopio ugovor, to bi značilo da se izlaže opasnosti neurednog izvršavanja ugovornih obveza bez mehanizma zaštite za koji se odlučio u predmetnom javnonabavnom postupku.

Javna nabava

  1. Vidi, npr. rješenje DKOM-a od 19. listopada 2016., Klasa: UP/II-034-02/16-01/753, Urbroj: 354-01/16-6.
  2. Vidi i rješenje DKOM-a od 20. listopada 2017., Klasa: UP/II-034-02/17-01/646, Urbroj: 354-01/17-6.

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: