ZUP i ZUS – dolaze izmjene

Jučer (20. travnja) na webstranici esavjetovanja objavljeni su obrasci za prethodne procjene za izmjene i dopune Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) i Zakona o upravnim sporovima (ZUS). Kako je riječ o intervencijama u temeljne zakone (postupovnog) upravnog prava, siguran sam da će cijeli postupak izmjena i dopuna biti vrlo zanimljiv stručnoj javnosti. Ovo se pogotovo odnosi na ZUP, koji nije mijenjan od stupanja na snagu još 2010. Kako se iz obrazaca prethodne procjene čini da su planirane izmjene ZUS-a minorne i prije svega se odnose na dostavu putem infomacijskih sustava, u nastavku ću se osvrnuti na predviđene izmjene ZUP-a.

U obrascu prethodne procjene za ZUP, Ministarstvo pravosuđa i uprave navodi sljedeće probleme kao glavni razlog intervencije u zakon;

  • Izmjena odredaba o elektroničkoj komunikaciji u upravnom postupku, kako bi olakšalo digitalizaciju upravnih postupaka.
  • U sadržaju podneska i rješenja nije propisana obveza navođenja OIB-a, čime se dodatno otežava razvoj digitalnih usluga i elektroničke komunikacije obveznika ZUP-a i stranaka.
  • Nužnost usklađivanja ZUP-a sa izmjenama Zakona o sustavu državne uprave i Zakonom o životnom partnerstvu osoba istoga spola.
  • Kako je od početka 2019. uspostavljen informacijski sustav za nadzor nad provedbom ZUP-a, izmjenama ZUP-a je potrebno propisati da se podaci o upravnim postupcima dostavljaju putem tog sustava.

Navedene izmjene su svakako dobrodošle, ali ovdje se otvara prilika za izmjenu i nekih drugih odredaba ZUP-a, o kojima se još 2012. raspravljalo i u okviru Stručne radne skupine za upravni postupka tadašnjeg Ministarstva uprave (sa sudjelovanjem nastavnika upravnog prava sa svih hrvatskih pravnih fakulteta). Ovo su neki priejdlozi u tom smjeru (koji mi prvi padaju na pamet);

  • Vraćanje načela konačnosti u Temeljne odredbe ZUP-a 1,
  • Razmisliti o uvođenju mogućnosti izmjena članka 23. ZUP-a (koji propisuje koje službene osobe vode postupak) na način da se se čelniku tijela omogući pisano imenovanje određenog službenika (a možda i dužnosnika) za rješavanje upravne stvari,
  • Odredbe ZUP-a o izuzeću nadopuniti mogućnošću izuzimanja i vještaka, jer razlozi za izuzeće svakako mogu postojati i kod njih, a njihov utjecaj na upravni postupak može biti presudan,
  • Razmisliti o brisanju odredbe članka 74. stavka 2. ZUP-a. 2 Naime, ovjereni prijevod podneska nikako ne može otkloniti sumnje u vjerodostojnost inozemne javne isprave, budući da je to samo prijevod isprave u čiju se vjerodostojnost ionako sumnja. Također, ova odredba je i u neskladu s člankom 60. stavkom 3. ZUP-a.3
  • Člankom 101. ZUP-a 4 rokovi za donošenje rješenja određeni su samo za situacije kada je postupak pokrenut na zahtjev stranke. Dakle, u postupcima koji se pokreću po službenoj dužnosti nema roka u kojem službena osoba mora donijeti rješenje. Mislim kako bi navedeni članak trebalo izmijeniti proširivanjem rokova od 30 i 60 dana i na postupke koji se pokreću po službenoj dužnosti.
  • Razmisliti o smanjenju raspona novčanih kazni kroz cijeli ZUP, koje su često određene do 50% prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Takve kazne se komplicirano određuju i mogu se smatrati previsokim za hrvatske pojmove.
  • Odredbe članka 153. stavka 3. ZUP-a 5 uskladiti sa odredbom članka 130. stavka 2. 6 na način da se i kod raskida upravnog ugovora zbog zaštite života i zdravlja ljudi omogući stranci naknada tako prouzročene štete.

Upravno postupovno pravo

  1. Više o načelu konačnosti vidi u ovom Šikićevom radu
  2. Ovjereni prijevod podneska inozemne javne isprave obvezan je ako se posumnja u vjerodostojnost te isprave.
  3. Ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave, službena osoba provjerit će po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke vjerodostojnost takve isprave kod suda, odnosno javnopravnog tijela koji su takvu ispravu izdali.
  4. (1) Službena osoba dužna je u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. (2) Službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. (3) Ako službena osoba u propisanom roku ne donese rješenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti žalbu, odnosno pokrenuti upravni spor.
  5. Javnopravno tijelo može jednostrano raskinuti upravni ugovor i kad je to potrebno radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u stečena prava.
  6. Kad je rješenje ukinuto radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, stranka ima pravo na naknadu stvarne štete.

Leave a Reply

%d bloggers like this: