Prijedlog Uredbe o stranim državnim potporama – neka otvorena pitanja

Europska komisija (EK) je početkom mjeseca predstavila svoj Prijedlog Uredbe o stranim državnim potporama koje narušavaju zajedničko tržište 1 (Prijedlog Uredbe). Prijedlog se nastavlja na Bijelu knjigu o uspostavi jednakih uvjeta na tržištu u pogledu stranih subvencija. 2

Državne potpore mogu predstavljati značajan problem na zajedničkom tržištu EU, budući da državama omogućavaju da kroz prelijevanje javnih sredstava izabranim (možda i inače nekonkurentnim) gospodarskim subjektima umjetno jačaju njihov položaja na tržištu. Upravo zato pravila EU o državnim potporama strogo kontroliraju način na koji države članice dodjeljuju državne potpore nacionalnim gospodarskim subjektima. Problem se javlja kod državnih potpora trećih država (koje nisu članice EU), budući da državne potpore koje takve države dodjeljuju svojim gospodarskim subjektima nisu podložne EU pravilima o državnim potporama.

U Bijeloj knjizi se prepoznaju dva glavna problema nereguliranih državnih subvencija iz trećih zemalja; stjecanje imovine unutar EU i postupci javne nabave.

Tako se navodi kako se državnim potporama gospodarskom subjektu može omogućiti da plati višu cijenu za stjecanje imovine od one koju bi inače platio, što može dovesti do previsokih kupovnih cijena i istovremeno onemogućavanja drugim gospodarskim subjektima postizanje povećanja učinkovitosti ili pristup ključnim tehnologijama. 3 Također, u nekim slučajevima dodjela stranih državnih potpora može biti potaknuta i strateškim ciljem uspostave snažne prisutnosti u EU-u ili promicanja stjecanja i kasnijeg prijenosa tehnologija na druge proizvodne lokacije, možda i izvan EU-a.

U kontekstu javne nabave, navodi se kako gospodarski subjekti primatelji državnih potpora mogu dati povoljnije ponude, što ostale (vjerojatno i učinkovitije) gospodarske subjekte već od samog početka odvraća od sudjelovanja ili dovodi do sklapanja ugovora na njihovu štetu. Mnogi javni naručitelji vode računa o svojem proračunu, što za njih predstavlja poticaj da sklapaju ugovore s gospodarskim subjektima koji nude niske cijene bez obzira na to jesu li te cijene potpomognute stranim državnim potporama. 4

Ovako prepoznate probleme EK namjerava riješiti Prijedlogom Uredbe, o kojoj su konzultacije otvorene do 21. srpnja ovdje.

Odredbe o postupcima javne nabave sadržane su u poglavlju 4., a postupak ugrubo izgleda ovako;

  • U obzir se uzimaju jedino državne potpore dodijeljene predmetnom gospodarskom subjektu unutar tri godine od objavljenog poziva za nadmetanje u konkretnom postupku javne nabave.
  • Nedopuštene državne potpore će se utvrđivati jedino u postupcima javne nabave u vrijednosti većoj od 250 milijuna eura.
  • Gospodarski subjekt koji želi sudjelovati u postupku javne nabave vrijednosti veće od 250 milijuna eura mora naručitelja obavijestiti o svim stranim državnim potporama koje je primio u zadnje tri godine ili dati izjavu da ih nije uopće primao u istom vremenskom razdoblju. Naručitelj o tome bez odgode mora obavijestiti EK. Ukoliko ne učini ni jedno ni drugo, neće moći biti izabrani ponuditelj.
  • Nakon što primi obavijest od naručitelja, EK od trenutka primitka obavijesti ima 60 dana za provođenje preliminarne istrage. Na temelju te preliminarne istrage će EK odlučiti hoće li završiti s postupkom ili pokrenuti dubinsku istragu, koja smije trajati maksimalno 200 dana od primitka obavijesti.5 U posebnim uvjetima taj se rok može još dodatno produljiti, ali Prijedlog Uredbe ne navodi koliko.
  • Nakon što EK provede dubinsku istragu i utvrdi postojanje strane državne potpore, postoje dvije mogućnosti. Ukoliko gospodarski subjekt učini sve da ukloni posljedice takve državne potpore na zajedničko tržište (i EK procjeni takvo djelovanje gospodarskog subjekta dostatnim), EK će navedeno prihvatiti i postupak javne nabave se nastavlja.6 Ukoliko gospodarski subjekt ne ponudi ukloniti posljedice stranih državnih potpora (ili EK procjeni da ponuđene radnje nisu dovoljne), donijeti će odluku kojom se zabranjuje dodjela javnonabavnog ugovora tom gospodarskom subjektu. Ukoliko EK nakon dubinske analize utvrdi da sumnja iz prethodne analize o postojanju stranih državnih potpora nije potvrđena, ili ako utvrdi da strana državna potpora postoji – ali su pozitivni učinci ponude tog gospodarskog subjekta na zajedničko tržište jači od negativnih – postupak javne nabave se normalno nastavlja.
  • Javnonabavni ugovor se ne smije sklopiti za vrijeme trajanja preliminarne istrage EK (60 dana od dostave obavijesti), niti za vrijeme trajanja dubinske istrage (ako je pokrenuta). Ukoliko EK ne donese odluku o dubinskoj istragi u roku od 200 dana, naručitelj može sklopiti ugovor čak i sa gospodarskim subjektom koji je predmet istrage. 7
  • EK može propisivati kazne u postotku godišnjeg prihoda gospodarskog subjekta ukoliko u postupku istrage dostavlja lažne podatke ili na neki drugi način ne surađuje u istrazi ili ne postupka sukladno odluci EK, ili ako gospodarski subjekt uopće ne prijavi postojanje stranih državnih potpora u tri godine prije pokretanja konkretnog postupka javne nabave.

Neka moja preliminarna razmišljanja;

  • Prag od 250 milijuna eura je postavljen jako visoko, što možda ukazuje gdje postoji najveći problem – u velikim infrastrukturnim projektima koji su u velikoj mjeri financirani kroz EU kohezijske fondove. Dakle, želi se spriječiti državno potpomognute gospodarske subjekte iz trećih zemalja koji u velikoj mjeri ne igraju po EU pravilima o državnim potporama, ostvaruju gospodarske ali i političke ciljeve svoje zemlje širom EU, i još izvlače sredstva iz EU fondova.
  • Ipak, mogućnost isključenja takvih gospodarskih subjekata postoji i bez stupanja na snagu ove uredbe, primjenom članka 69. Direktive 2014/24/EU 8 – kojim je propisano postupanje naručitelja ukoliko sumnja u postojanje izuzetno niske ponude. Moguće je da je procijenjeno da se utvrđivanje državnih potpora trećh zemalja mora dići na višu razinu, budući da naručitelji nisu bili previše spremni koristiti navedene odredbe Direktive (i ZJN-a) za utvrđivanje postojanja državnih potpora iz trećih zemalja.
  • EK ima vrlo dug rok na raspolaganju da utvrdi postojanje državnih potpora iz trećih zemalja. Posebno problematično je to što se rok od 200 dana može dodatno produljiti ”u iznimnim situacijama”. Nema dodatnih smjernica koliko dugo, niti koje su to iznimne situacije. Ova odredba može biti posebno problematična državama članicama najvećim korisnicima Kohezijskih fondova EU, u kojima će posljedično biti i najviše infrastrukturnih projekata financiranim EU novcem. Kod nas već neko vrijeme postoji predodžba kako javna nabava predugo traje, posebno u velikim infrastrukturnim projektima. 9 Takvo razmišljanje skoro je i dovelo do isključivanja javne nabave iz obnove Zagreba i Banovine. 10 Dodatno potencijalno produljivanje takvih postupaka javne nabave neće razveseliti nijednog ministra.
  • Odredbom kojom je EK omogućeno da omogući nastavak postupka javne nabave čak i ako utvrdi da strana državna potpora postoji – ako su pozitivni učinci ponude tog gospodarskog subjekta na zajedničko tržište jači od negativnih – daje se široka diskrecija EK. Stoga jedino o EK ovisi hoće li ova Uredba (kada prestane biti Prijedlog i kada se počne primjenjivati) biti mrtvo slovo na papiru ili stvaran alat u jačaju zajedničkog tržišta.

Za dodatno čitanje, preporučujem osvrt Sancheza Graellsa, dostupan ovdje.

Javna nabava

  1. Prijedlog je dostupan ovdje.
  2. Dostupnu ovdje.
  3. Što je posebno važno u kontekstu kineskih ulaganja na teritoriju EU. Preporučujem pročitati kineske komentare na Bijelu knjigu, zanimljivo štivo.
  4. Ovo je bila važna tema u žalbama na odluku o odabiru u postupku javne nabave gradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta, vidi ovdje.
  5. Dakle, EK za obje istrage ima na raspolaganju maksimalno 200 dana, što znači da npr. može potrošiti 60 dana na preliminarnu istragu i onda još maksimalno 140 dana na dubinsku istragu. Ili, može potrošiti npr., 20 dana na preliminarnu istragu i onda još dodanih 180 dana na dubinsku istragu.
  6. Neka vrsta samokorigiranja.
  7. Zaštita naručitelja i gospodarskog subjekta od ”šutnje uprave”.
  8. Odnosno, članka 289. ZJN-a.
  9. Zbog npr. zlorabe pravnih lijekova, vidi ovdje.
  10. Vidi ovdje.

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: