EU sankcije Rusiji – isključenje iz postupaka javne nabave
Od početka ovogodišnje ruske agresije na Ukrajinu, Europska unija (EU) usvojila je šest sukcesivnih paketa sankcija usmjerenih protiv Rusije. 1 Sankcije su u najvećoj mjeri usmjerene na isključivanje ruskih pravnih osoba iz svakog oblika sudjelovanja na zajedničkom tržištu EU, ali i sadrže dodatne restrikcije za specifične fizičke osobe.
Počevši sa petim paketom sankcija od 8. travnja 2022., 2 EU zatvara svoje tržište javne nabave fizičkim pravnim osobama sa snažnim vezama sa Rusijom. Tako je člankom 5.k petog paketa sankcija (Uredbom Vijeća 2022/576 od 8. travnja 2022.) propisano sljedeće;
1. Zabranjuje se dodjela bilo kojeg ugovora o javnoj nabavi ili ugovora o koncesiji koji su obuhvaćeni područjem primjene direktiva o javnoj nabavi, kao i članka 10. stavaka 1. i 3., stavka 6. točaka od (a) do (e) te stavaka 8., 9. i 10. i članaka 11., 12., 13. i 14. Direktive 2014/23/EU, članaka 7. i 8., članka 10. točaka od (b) do (f) te od (h) do (j) Direktive 2014/24/EU, članka 18., članka 21. točaka od (b) do (e) te od (g) do (i) i članaka 29. i 30. Direktive 2014/25/EU te članka 13. točaka od (a) do (d) i od (f) do (h) i točke (j) Direktive 2009/81/EZ, sljedećim osobama, subjektima ili tijelima, ili nastavak izvršavanja bilo kojeg takvog ugovora sa sljedećim osobama, subjektima ili tijelima:
(a) ruski državljanin ili fizička ili pravna osoba, subjekt ili tijelo s poslovnim nastanom u Rusiji;
(b) pravna osoba, subjekt ili tijelo u čijim vlasničkim pravima subjekt iz točke (a) ovog stavka ima izravno ili neizravno više od 50 % udjela; ili
(c) fizička ili pravna osoba, subjekt ili tijelo koji djeluju za račun ili prema uputama subjekta iz točke (a) ili (b) ovog stavka, uključujući, ako oni čine više od 10 % vrijednosti ugovora, podugovaratelje, dobavljače ili subjekte na čije se kapacitete oslanja u smislu direktiva o javnoj nabavi.
2. Odstupajući od stavka 1., nadležna tijela mogu odobriti dodjelu i nastavak izvršavanja ugovora namijenjenih za:
(a) rad, održavanje, razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada, opskrbu gorivom i ponovnu obradu te sigurnost civilnih nuklearnih kapaciteta, i nastavak projektiranja, izgradnje i puštanja u pogon koji su potrebni za dovršetak civilnih nuklearnih postrojenja, kao i opskrbu prekursorskim materijalom za proizvodnju medicinskih radioizotopa i slične medicinske primjene, ključnu tehnologiju za praćenje zračenja u okolišu, kao i civilnu nuklearnu suradnju, posebno u području istraživanja i razvoja;
(b) međuvladinu suradnju u svemirskim programima;
(c) pružanje nužne robe ili usluga koje mogu pružiti samo osobe iz stavka 1. ili ih samo te osobe mogu pružiti u dovoljnim količinama;
(d) rad diplomatskih i konzularnih predstavništava Unije i država članica u Rusiji, što uključuje delegacije, veleposlanstva i misije, ili međunarodnih organizacija u Rusiji koje uživaju imunitet u skladu s međunarodnim pravom;
(e) kupnju, uvoz ili prijevoz prirodnog plina i nafte, uključujući rafinirane naftne proizvode, te titanija, aluminija, bakra, nikla, paladija i željezne rudače, iz Rusije ili kroz Rusiju u Uniju; ili
(f) kupnju, uvoz ili prijevoz u Uniju ugljena i drugih krutih fosilnih goriva, kako je navedeno u Prilogu XXII., do 10. kolovoza 2022.
3. Dotična država članica obavješćuje ostale države članice i Komisiju o svakom odobrenju izdanom na temelju ovog članka u roku od dva tjedna od izdavanja odobrenja.
4. Zabrane iz stavka 1. ne primjenjuju se na izvršenje, do 10. listopada 2022., ugovora sklopljenih prije 9. travnja 2022.
Navedeni članak je minimalno izmijenjen posljednjim paketom iz Uredbe 2022/1269 od 21. srpnja 2022., gdje se stavak 1. citiranog članka 5.k mijenja na način da se;
- kod ugovora čija je dodjela zabranjena s Rusijom povezanim subjektima dodaju ugovori glave VII. Uredbe 2018/1046 3 kojom se uređuje upravljanje proračunom EU,
- bolje pojašnjava točka a) stavka 1. članka 5.k, iz koje nije bilo jasno da se sankcije odnose i na fizičke osobe sa boravištem u Rusiji. Sada navedena točka glasi ovako; ”ruskim državljaninom, fizičkom osobom s boravištem u Rusiji ili pravnom osobom, subjektom ili tijelom s poslovnim nastanom u Rusiji”.
U citiranom članku nekoliko je stvari na koje treba obratiti pažnju; širinu uključenih nabavnih postupaka, širinu (fizičkih i pravnih) osoba na koje se sankcije odnose, iznimke, i retroaktivnu primjenu sankcija na već sklopljene ugovore.
a) Širina nabavnih postupaka na koje se odnose sankcije
U stavku 1. izričito se navodi kako se sankcije odnose na sve kategorije nabavnih postupaka; javnu nabavu, sektorsku nabavu, koncesije, nabavu u obrani i nabavu institucija EU. Ipak, sankcije imaju i širi doseg od samih predmetnih direktiva. Naime, svaka od relevantnih direktiva sadrži i određena izuzeća – nabave koje ne podliježu pravilima relevantne direktive o nabavi. Stavkom 1. članka 5.k određeno je kako će se sankcije odnositi i na većinu postupaka koji su izuzeti iz dužnosti provođenja postupaka javne nabave ili koncesija, čime je doseg (javno)nabavnih sankcija proširen značajno izvan klasičnih nabavnihp postupaka reguliranih predmetnim direktivama.
b) Širina kategorija osoba na koje se javnonabavne sankcije odnose
Dakle, sankcije se odnose i na fizičke i na pravne osobe. Kod pravnih osoba je situacija jednostavnija – sankcije se odnose na pravne osobe s poslovnim nastanom u Rusiji. Kod fizičkih osoba je situacija nešto šira. Sankcije se odnose na ruske državljane, ali i na državljane drugih država (teoretski i apatride) koji imaju boravište u Rusiji. Dakle, prebivalište (kao značajno trajniji pravni odnos sa državom u kojoj se fizička osoba nalazi) nije uvjet za sankcije, već je dovoljno i boravište, kao značajno privremeniji pravni odnos.
Zanimljivo je da se sankcije, pod određenim uvjetima, odnose i na podugovaratelje i subjekte na čiju sposobnost se ponuditelj oslanja u postupcima javne nabave. Uvjet je da djeluju prema uputama fizičkih ili pravnih osoba povezanih s Rusijom iz iz stavka 1. točke a) članka 5.k, te da u izvršenju ugovora o javnoj nabavi sudjeluju sa više od 10%. U postupcima koji su započeli prije stupanja sankcija na snagu, vjerujem da je jedino ispravno rješenje omogućiti ponuditelju promjenu podugovaratelja ili osobe na čiju sposobnost se oslanja. U postupcima koji su započeli nakon stupanja sankcija na snagu, naručitelji su obvezni navedeno primjenjivati kao dodatan razlog obveznog isključenja.
c) Iznimke
Određeni postupci nabave su izuzeti od sankcija, te se u takvim postupcima fizičke ili pravne osobe povezane sa Rusijom mogu javiti kao ponuditelji. Iznimke se prije svega odnose na nabave od strateškog interesa za EU, ali i nabave u kojima je ponuditelje iz Rusije nemoguće izbjeći. To se prije svega odnosi na nabave povezane sa nuklearnim materijalom za civilne potrebe, nabavu u okviru suradnje u svemirskim programima (to se prije svega odnosi na suradnju Europske svemirske agencije i Rusije),4 nabave gdje jedino ruski ponuditelji mogu isporučiti traženi predmet nabave (dosta široka odredba koja ima potencijala za zlouporabu, slično kao i u pregovaračkom postupku bez prethodne objave), nabavu koju provode diplomatska i konzularna predstavništva država članica na teritoriju Rusije, ali i na nabavu fosilnih goriva.
c) Retroaktivno važenje sankcija
Stavkom 4. članka 5.k propisano je kako se predmetne zabrane (sankcije) ne primjenjuju na izvršenje ugovora sklopljenih prije 9. travnja 2022., ali isključivo do 10. listopada 2022. Dakle, ukoliko je naručitelj potpisao ugovor o radovima 2. travnja 2022. sa odabranim ponuditeljem povezanim sa Rusijom, a ugovor nije izvršen do 10. listopada 2022., naručitelj bi takav ugovor morao raskinuti.
Ovdje je posebno problematičan retroaktivni učinak sankcija koji ne samo da je duboko pravno upitan, već može i naručiteljima prouzročiti značajne probleme. Svi javnonabavni ugovori koji su potpisani prije stupanja sankcija na snagu, a predmet im je nabava dobara ili usluga, vrlo vjerojatno su u polugodišnjem prijelaznom razdoblju izvršeni. Ipak, problematični su ugovori čiji je predmet bio nabava radova, te je lako moguće da postoji značajan broj takvih ugovora koji još uvijek nisu izvršeni. Budući da je kriterij povezanosti sa Rusijom iz stavka 1. članka 5.k postavljen poprillično liberalno, takvih ugovora bi moglo biti dosta.
